Korak napred, nazad dva...






Gospođa Ministarka, Slavica Đukić-Dejanović, uvela je novi režim izdavanja lekova - tako da će i privatne apoteke moći da izdaju lekove na recept, na teret RZZO.

- Ovakave poteze i "obećanja" da će, u ovom slučaju režim izdavanja, početi od nove godine - pamtimo još od marta 2010. godine kada je ista, kao pomoćnik Ministra Zdravlja, promovisala "novi lek" buprenorfin, koji(citiram): "...bi trebalo da bude zamena za metadonsku terapiju. Mnogi pacijenti koji su sada na metadonu, će biti prebačeni na buprenorfin...."Ovo je bilo u Šabcu, sada već pre skoro tri godine.

Zašto je sada drugačije?

- Neke stvari se jesu promenile, i mi kao udruženje pozdravljamo ovakvu odluku da se i privatni sektor može uključiti u izdavanje lekova na recept kako bi se povećala konkurentnost pre svega na tržištu.
Na ovaj način "Hemofarm", konačno neće biti jedini koji će proizvoditi lekove, od fundamentalne važnosti za pacijente sa dijagnozom zavisnosti. Do danas, iako postoje tri proizvođača i i dva distributera leka "metadon" - u apotekama se samo može naći "Metadon" proizvođača.... Pogodite? - HEMOFARM.

- Sada, uvođenjem ove uredbe, privatne apoteke će moći da nabavljalju i ovakve vrste lekova - jer do sada, uredbom iz 2006. godine, privatne apoteke nisu izdavale opioide - u opšte. Dakle, apoteke će opet moći da - na recept ili originalni nalaz lekara specijaliste - podignu svoju terapiju, svoje lekove - drugog proizvođača tj. proizvođača po njihovom izboru.

Potrebno je učiniti ... 

- Još mnogo toga. Naše zdravstvo je na samom dnu evrposkog zdravstva. Posebno treba obratiti pažnju na podizanje svesti o tome koliko dodatne opoidno-substitucionalne terapije mogu da doprinesu za dobrobit zajednice. 

RAZMISLITE SAMO:
- Prosečan narkoman, može "isti taj metadon" da kupi na ulici za cenu od 1 grama heroina na ulici. Samo što, metadonom - on može biti pokriven recimo 3 dana, a heroinom 1 dan - maksimum. Zašto bi se onda, u opšte, narkomani - zavisnici okretali državnim zdravstvenim institucijama kada mogu sve to, pa i bolje (bez rigorozne kontrole, i slično) da nabave na ulici. Jednostavno OVAKAV VID opoidno-substitucione terapije nije "atraktivan" za zavisnike. 
- Država bi imala višestruku korist od uvođenja novih opijata u substitucionalnu terapiju. Metadonska terapija, stara je više od 60 godina. 
- H.A.T terapija, ili izdavanje "medicinskog heroina", ili "uvođenje legalne marihuane za zavisnike", dalo bi višestruku korist za državu! Država bi, participacijom, ili nekim drugim načinom - direktno, preko pacijenata punila budžet, pomilovanja ne bi morala biti u "žiži javnosti" jer zatvori ne bi bili prenatrpani narkomanima i narko dilerima. Narko-bosovi ne bi više ostvarivali profit - što se može videti iz primera država koji imaju ovakve vidove ( osim metadona, još par opoidno agonističkih medikamenata ) terapija: Bugarska, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Nemačka, Španija, Luksemurg, Francuska, Italija, Norveška, Danska, Belgija i Australija (postoji još njih, ali ne mogu 100% da se setim svih...)

HEROIN ASSISTED TREATMENT - Heroinski Asistirana Terapija

- Ovo je vrsta terapije, koja sve više se širi i pokazuje neverovatne rezultate. Sve je počelo još 20-tih godina prošlog veka, u Velikoj Britaniji - kada su oni prvi put uveli HAT terapiju - ili "izdavanje medicinskog heroina na recept" - za najteže zavisnike, pacijente na metadonu koji ne prosperiraju od iste, ili onima kojima metadonska terapija smeta na ovaj ili onaj način. 
- Diacertil-morfin ili diamorfin (ime u Britaniji), jeste aktivna supstanca droge "heroin". Sáma aktivna supstanca, diacetil-morfin, nije toksična za organizam; štaviše- paracetamol, ibuprofen, i beli šećer je štetnji od diacetil-morfina u miligramaži po telo. Supstanca je, dakako opasna, ali - pravom primenom, telo ne propada i jetra ostaje netaknuta
Diacetil-morfin ima mnogo manje toksičnih metabolita - i njegova primena, u H.A.T pokazala je da se pacijenti na ovakvoj vrstoj terapiji više nikada ne vraćaju narkoticima, i da je veliki procenat onih koji se i potpuno "skinu" što nije slučaj kod metadona.
ZAŠTO?
- Metadon je poptupno sintetički dugodelujući opoioid. Ima efekat "akumuliranja" što znači da se metadon taloži u masnom tkivu i dugim uzimanjem ove supstance - njegov poluživot "zahvaljujući"  akumulacionom efektu dostiže i vreme od 36 časova do početka simptoma iz spektra apstinencijalne krize.
- Metadon se metabolizuje u jetri, potpuno (do 90% biorastvorljivost), pri čemu se dobija metadol, normetadol, i slično... Metadon, je takođe, sastavljen (laički rečeno) od dva "dela". Levo-metadon (koji je "odgovoran" za pokrivanje krize i podstiče opoidne receptore da luče dopamin, serotronin...) dok dextro-metadon (desno-orijentisani atom metadona) jeste INAKTIVAN, ili neaktivan potpuno kada je u pitanju substitucionalna terapija. Baš d-metadon, odgovoran je za sedaciju, disforiju, i efekat pospanosti - sve ono što pacijent ne želi. Nemačka je prva država, koja je izolovala levo-metadon iz optičkog stereomera molekula metadona, te dobila samo L-METADON. - Nemačka je počela, kada je izolovala L-metadon, sa primenjivanjem istog, te terapiju nazvala "LAAM", po nazivu aktivne supstance: levo-acetil-afla-metadon. LAAM je pogodan za pacijente na visokim dozama metadona, jer je LAAM  2,5x jači od obične metadonske terapije. Ima poluživot od 48h otprilike, pa pacijenti mogu doći svaki drugi, ili pak treći dan.

U sledećem postu: Hidromorofon i istraživanje SUZA.

Коментари